Europski dokumentacijski centar dio je informacijske mreže Europe Direct koju Europska komisija osniva u državama članicama Europske unije
Pravni fakultet
Sveučilišta u Zagrebu
18.9.2013..

Sankcije Hrvatskoj

Europska komisija pokrenula je 18. rujna 2013. postupak na temelju članka 39. za Hrvatsku. To znači pokretanje zaštitne klauzule o pravosuđu i unutarnjim poslovima iz Ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji radi poduzimanja odgovarajućih mjera s obzirom na to da se Hrvatska ustrajno ne pridržava Okvirne odluke o europskom uhidbenom nalogu.

 

Te mjere uključuju pojačan nadzor i obustavu schengenskog instrumenta uspostavljenog člankom 31. Ugovora o pristupanju Hrvatske EU-u. Schengenski instrument uspostavljen je radi pružanja potpore Hrvatskoj u provedbi schengenske pravne stečevine. Ta su sredstva trenutačno namijenjena kao pomoć u pripremi pristupanja Hrvatske Schengenu.

 

Potpredsjednica Viviane Reding, povjerenica EU-a za pravosuđe, predsjednik Barroso i povjerenik Füle koji je zadužen za proširenje, zajedno su obavijestili Kolegij o činjenicama i primili punu potporu za djelovanje u skladu s člankom 39. Ugovora o pristupanju Hrvatske EU-u.

 

Na temelju toga Komisija je započela savjetovanje s državama članicama o predloženim mjerama. Države članice imaju deset radnih dana za dostavu svojih primjedbi.

 

Taj je potez uslijedio nakon brojnih upozorenja Komisije i razmjene informacija s hrvatskim tijelima vlasti tijekom ljeta. Komisija je uporno tražila brzu i bezuvjetnu izmjenu hrvatskog zakonodavstva kojim se primjenjuje europski uhidbeni nalog kako bi se uskladilo s pravnom stečevinom EU-a. Na to su se hrvatska tijela vlasti obvezala tijekom pristupnih pregovora. Hrvatska je ponudila vraćanje svojeg zakona u pravnu valjanost, ali je kao uvjet postavila njegovo stupanje na snagu 15. srpnja 2014. Tako duga odgoda je neopravdana. U srpnju 2013. Hrvatska je u samo nekoliko dana, točnije samo tri dana prije pristupanja Hrvatske EU-u, izmijenila svoje zakonodavstvo na način koji je proturječan europskom uhidbenom nalogu. Njegovo ponovno usklađivanje ne bi trebalo trajati duže.

 

Pozadina i kronologija događaja

 

Hrvatska je propisno prenijela europski uhidbeni nalog Zakonom o pravnoj suradnji s državama članicama Europske Unije iz 2010. Na temelju toga su pregovori o pristupanju EU-u završeni, a nacionalni parlamenti svih 27 država članica potpisali su i ratificirali Ugovor o pristupanju. To je provedeno u dobroj vjeri i uz pretpostavku da će Hrvatska poštovati svoje obveze preuzete tijekom pregovora o pristupanju.

 

Dana 28. lipnja 2013., samo tri dana prije pristupanja, Hrvatski sabor donio je dalekosežne izmjene svojeg nacionalnog zakona kojim se provodi europski uhidbeni nalog. Učinjeno je to unatoč upozorenjima Komisije da takve izmjene nisu u skladu sa zakonodavstvom EU-a. Revidiranim zakonom ograničava se vremenska primjena europskog uhidbenog naloga. Prema izmijenjenom zakonu, Hrvatska ne bi morala izručiti ostalim državama članicama osobe optužene ili osuđene za kaznena djela počinjena prije 7. kolovoza 2002.

 

Mogućnost vremenskog ograničenja primjene europskog uhidbenog naloga bila je dostupna državama članicama u vrijeme donošenja Okvirne odluke u 2002. U skladu s člankom 32. Okvirne odluke, države članice mogle su u vrijeme njezina donošenja sastaviti izjavu i objaviti je u Službenom listu u kojoj se navodi da neće primjenjivati europski uhidbeni nalog retroaktivno za kaznena djela počinjena prije određenog datuma (7. kolovoza 2002.). Samo su tri države članice dale takvu izjavu (Austrija, Francuska i Italija). Hrvatska u svojem Pristupnom ugovoru nema odgovarajuću klauzulu i stoga ne može iskoristiti tu opciju.

 

Ograničenje europskog uhidbenog naloga očito je i ozbiljno kršenje zakonodavstva EU-a. Njime se smanjuje opravdano očekivanje država članica da mogu zatražiti izručenje osumnjičenih i optuženih počinitelja kaznenih djela iz Hrvatske od pristupanja te zemlje EU-u u okviru brzog i učinkovitog sustava europskog uhidbenog naloga. Prema hrvatskim tijelima vlasti, Hrvatska je do 6. rujna 2013. primila 121 zahtjev prema europskom uhidbenom nalogu, od čega su 23 kaznena djela počinjena prije 7. kolovoza 2002. Stoga, Hrvatska u ovom trenutku ne izvršava više od 20 zahtjeva prema europskom uhidbenom nalogu.

 

Više:

 

Sveučilište u Zagrebu
Pravni fakultet 
Trg maršala Tita 14/I, Zagreb
T: 01/ 45 64 309 ; 01/ 48 30 596
F: 01/ 45 64 030
E: dekanat@pravo.hr 
W: http://www.pravo.unizg.hr/

Knjižnica Pravnog fakulteta u Zagrebu
Europski dokumentacijski centar - EDC
Trg maršala Tita 14/I, Zagreb

T: 01/ 45 64 314

E: eu-info@pravo.hr

W: www.euinfo.pravo.hr

Copyright © 2011 - Informacijski centar za europsko pravo 'EU i' | Sva prava pridržana
Site by idoneus d.o.o.
Pretraga euinfo.pravo.hr: