Europski dokumentacijski centar dio je informacijske mreže Europe Direct koju Europska komisija osniva u državama članicama Europske unije
Pravni fakultet
Sveučilišta u Zagrebu
3.6.2014..

Gospodarske preporuke Europske komisije

Europska komisija objavila je u okviru Europskog semestra posebne preporuke za svaku državu članicu o mjerama koje je potrebno provesti kako bi se pokrenuli rast i zapošljavanje. Preporuke se temelje na detaljnoj procjeni stanja javnih financija država članica (programi stabilizacije ili konvergencije) i na njihovim politikama usmjerenima na rast i zapošljavanje (nacionalni programi reforme).

 

Što se Hrvatske tiče, Komisija očekuje kako će zemlja biti u recesiji šestu godinu zaredom. Predviđa se pad realnog BDP-a za 0,6% u 2014. nakon čega bi se u 2015. trebao bilježiti rast na temelju skromnog oporavka neto izvoza. Očekuje se daljnji rast nezaposlenosti u 2014. i njezina stabilizacija na razinu od oko 18% u 2015. kako se bude postupno bilježio oporavak.

 

Predviđa se daljnji pad stope zaposlenosti, jedne od najnižih u EU-u. Zbog slabe gospodarske aktivnosti koja je pridonijela smanjenju inflacije u 2013. inflacijski pritisci bit će srednjoročno vjerojatno prigušeni. Očekuje se da će se mjerama fiskalne konsolidacije uvedenima u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita pozitivno utjecati na nepovoljnu dinamiku deficita, no zbog prigušenog nominalnog rasta vjerojatno se do 2015. neće zaustaviti rast udjela javnog duga u BDP-u.

Nacionalni program reformi za 2014. i program konvergencije za 2014. prvi su programi koje je Hrvatska dostavila nakon što je u srpnju 2013. postala članicom EU-a. Hrvatska je neslužbeno i dobrovoljno sudjelovala u Europskom semestru 2013. te stoga za nju nije izdana preporuka po državama članicama.

U nacionalnom programu reformi za 2014. opisuju se mjere poduzete u 2013. te se iznose mjere koje se planiraju za razdoblje 2014. – 2017. kojima bi se trebale riješiti strukturne slabosti hrvatskog gospodarstva koje su u potpunosti izašle na vidjelo zbog produljene recesije.

 

U programu se najavljuju mjere kojima je cilj povećanje fleksibilnosti tržišta rada, pojednostavnjivanje poslovnog okruženja i poticanje profesionalizma i usmjerenosti na klijente u okviru javne uprave.

Ključni izazovi hrvatske gospodarske politike uključuju poticanje konkurentnosti i rasta temeljenog na zapošljavanju uz istovremeno smanjivanje fiskalnih neravnoteža i upravljanje korporativnom prezaduženosti. U kontekstu povoljnih vanjskih kretanja rast ostvaren u desetljeću prije globalne financijske krize temeljio se na znatnom gomilanju duga poduzeća i velikim priljevima kapitala u najmanje produktivnim gospodarskim sektorima.

Slabi rast produktivnosti uzrokovao je znatan gubitak konkurentnosti te postupno smanjivanje udjela na izvoznom tržištu. Zbog niza problema na tržištu rada i u širem poslovnom okruženju

U cilju rješavanja gorućih izazova za zemlju potrebne su reforme u sljedećim područjima:

  • Oživljavanje rasta i konkurentnosti: Hrvatska poduzeća posluju u okruženju kojim se ne pridonosi poboljšanju produktivnosti i jačanju ulaganja. Znatne prepreke poduzećima uzrokuju visoka administrativna i regulatorna opterećenja i sporo rješavanje postupaka, brojni parafiskalni nameti, slaba zaštita ulaganja i politička neizvjesnost. Zbog znatne ovisnosti o javnim subvencijama, zatim financijski slabih državnih poduzeća kojima se loše upravlja u mnogim sektorima te relativno slabih mehanizama sprječavanja korupcije stvaraju se nejednaki uvjeti za privatne ulagače.
     

  • Iskorištavanje potencijala tržišta rada i suzbijanje siromaštva: Hrvatska bilježi jednu od najnižih stopa zaposlenosti u EU-u, a nezaposlenost, uključujući nezaposlenost mladih, bilježi nove vrhunce od početka krize. Otvaranje radnih mjesta ograničeno je zbog raznih čimbenika, uključujući radno zakonodavstvo, visoke prosječne troškove rada u odnosu na usporedive zemlje i ograničenu usklađenost politika, osobito onih koje utječu na neto dohotke od rada i socijalne naknade. Njima se u nekim slučajevima sprječava ponovno zapošljavanje neaktivnih i nezaposlenih osoba te se pridonosi visokoj stopi neprijavljenog rada. Nadalje, raznim načinima kojima se omogućuje rano napuštanje tržišta rada učvršćuju se niske stope sudjelovanja radnika u zreloj dobi. Nepovoljna gospodarska kretanja i kretanja na tržištu rada utječu na znatno viši udio osoba suočenih s rizikom od siromaštva i socijalne isključenosti u usporedbi s EU-om općenito te na veću učestalost siromaštva. Sustav socijalne zaštite rascjepkan je i često loše isplaniran zbog čega se socijalna davanja ne dodjeljuju uvijek onima kojima su najpotrebnije.
     

  • Unaprjeđenje javne uprave i pravosuđa: Javna uprava na različitim razinama vlasti bilježi slabu koordinaciju i ograničene kapacitete, što utječe na izradu politika i usporava provedbu reformi. Ti su problemi jasan izazov osobito u pogledu osiguravanja strateškog planiranja i učinkovitog upravljanja strukturnim i investicijskim fondovima EU-a. Neučinkovitost javne uprave uzrokuje i veliko opterećenje poduzetnicima. Poduzeća se i dalje susreću s poteškoćama u stečajnim postupcima, izvršavanju ugovora i trajanju sudskih postupaka, čime se otežava zaštita ulagačkih prava i odgađa korporativno razduživanje.
     

  • Rješavanje fiskalnih neravnoteža: Deficit je i u 2013. bio velik zbog odstupanja rashoda i manjka prihoda u kontekstu iznimno optimističnih proračunskih predviđanja i slabog fiskalnog okvira. U javnom mirovinskom sustavu i zdravstvenom sustavu bilježe se važne slabosti koje ograničavaju njihovu učinkovitost te se u tim područjima ne ostvaruje kontrola javne potrošnje. Stalni proračunski deficiti pridonijeli su znatnom rastu državnog duga posljednjih godina te su znatan problem za politike.
     

  • Nadzor kvalitete portfelja banaka: Makrobonitetne mjere Hrvatske narodne banke uvedene kako bi se ograničio rast javne zaduženosti omogućile su uspostavu otpornosti u bankarskom sektoru. No zbog produljene slabosti gospodarstva znatno se povećao broj loših kredita banaka poduzećima. Ocjena imovine matičnih banaka četiriju najvećih hrvatskih društava kćeri provodi se u okviru sveobuhvatne ocjene koju provodi Europska središnja banka, no moguće je da se njome neće u potpunosti otkriti hrvatske izloženosti. Time se Hrvatskoj narodnoj banci omogućuje da istraži sinergije u utvrđenom metodološkom okviru i poduzme dodatne dijagnostičke mjere kojima bi se mogle osigurati dodatne informacije o bilancama hrvatskih banaka, uključujući banke srednje veličine kao i manje banke.

 

Više:

Sveučilište u Zagrebu
Pravni fakultet 
Trg maršala Tita 14/I, Zagreb
T: 01/ 45 64 309 ; 01/ 48 30 596
F: 01/ 45 64 030
E: dekanat@pravo.hr 
W: http://www.pravo.unizg.hr/

Knjižnica Pravnog fakulteta u Zagrebu
Europski dokumentacijski centar - EDC
Trg maršala Tita 14/I, Zagreb

T: 01/ 45 64 314

E: eu-info@pravo.hr

W: www.euinfo.pravo.hr

Copyright © 2011 - Informacijski centar za europsko pravo 'EU i' | Sva prava pridržana
Site by idoneus d.o.o.
Pretraga euinfo.pravo.hr: