Europski dokumentacijski centar dio je informacijske mreže Europe Direct koju Europska komisija osniva u državama članicama Europske unije
Pravni fakultet
Sveučilišta u Zagrebu

Hrvatska i EU

Pregled važnijih zbivanja u odnosima Hrvatske i EU

 

veljača 2014.

 

Europska komisija objavila je u veljači 2014. prvo izvješće o korupciji u Europskoj uniji i njezinim državama članicama.

U poglavlju koje govori o Hrvatskoj, Komisija ističe kako su u posljednjih nekoliko godina učinjeni znatni napori u poboljšanju borbe protiv korupcije, no, čini se da je veći naglasak stavljen na represiju korupcije nego na njezinu prevenciju.

Komisija Hrvatskoj predlaže da razvije kodeks ponašanja za izabrane dužnosnike na središnjoj i lokalnoj razini s odgovarajućim alatima odgovornosti, da provede značajne provjere imovinskih kartica i sukoba interesa državnih dužnosnika te da uspostavi učinkovit mehanizam za prevenciju korupcije u tvrtkama u vlasništvu i pod kontrolom države.

Osim toga, Komisija predlaže da Hrvatska implementira strategiju za sprječavanje korupcije u javnoj nabavi, posebno s obzirom na zdravstveni sektor, i da osigura mehanizam zaštite za zviždače koji prijavljuju slučajeve korupcije. Osim same analize, Europska komisija također je predstavila dva opsežna ispitivanja javnog mnijenja prema kojima se više od četvrtine europskih građana te 94% Hrvata slaže da je korupcija raširena u njihovoj domovini, a 4% Europljana i 6% Hrvata izjavilo je da je od njih bilo zatraženo ili očekivano da plate mito u prošloj godini.

Više:


Annex to the EU Anti-Corruption Report: Croatia, COM (2014) 38 final, 3. 2. 2014.
Summaries of the national chapters from the European Anti-Corruption Report, European Commission, MEMO/14/67 , 3. 2. 2014.
 

 

 siječanj 2014.

 

Vijeće Europske unije pokrenulo je 28. siječnja 2014. proceduru prekomjernog deficita za Hrvatsku te je donijelo preporuku za njegovo smanjenje.

Procedura prekomjernog deficita (Excessive Deficit Procedure – EDP) korektivni je mehanizam EU-a koji se temelji na članku 126. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a kasnije je detaljnije obrađena u Paktu o stabilnosti i rastu. EDP je osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod 3% BDP-a, a javni dug ispod 60 % BDP-a, sukladno kriterijima konvergencije iz Maastrichta. Taj je postupak do sada pokrenut protiv svih država članica osim Estonije i Švedske, a trenutno je njime obuhvaćeno 16 članica pa će Hrvatska biti 17. po redu. 

EDP obuhvaća nekoliko koraka, a za države članice eurozone može rezultirati i financijskim kaznama. Sve članice EU-a dva puta godišnje (u travnju i listopadu) Eurostatu dostavljaju podatke o stanju svojih javnih financija. Nakon provjere kvalitete podataka, Eurostat za sve države članice objavljuje podatke o proračunskom manjku i javnom dugu. Potom Europska komisija izrađuje izvješća o prekoračenjima referentnih vrijednosti  te daje preporuke za započinjanje procedure prekomjernog deficita. O Komisijinim preporukama raspravljaju relevantna tijela Vijeća EU te ih na kraju usvaja Vijeće koje osim odluke o započinjanju EDP-a daje i rokove u kojima države članice moraju ispraviti prekomjerne deficite. 

Komisija državama članicama ne predlaže konkretne mjere koje trebaju poduzeti za smanjenje proračunskih deficita ispod 3% BDP-a, već se izbor mjera prepušta samim državama, a Europska komisija ocjenjuje jesu li mjere donesene i provode li se na odgovarajući način. 

Proračunski deficit Hrvatske u 2013. bio je znatno iznad referentne vrijednosti od 3 % BDP-a te se očekuje da će se još povećati u 2014. i 2015., pa Komisija i Vijeće ističu da se prekoračenje referentne vrijednosti ne može smatrati privremenim. Iako do sada javni dug Hrvatske službeno nije prešao referentnu vrijednost od 60 % BDP-a, prema Komisijinim makroekonomskim prognozama, uz postojeće trendove, on bi već u 2014. godini mogao dosegnuti 64,7 % BDP-a.

Hrvatskoj je preporučeno da do 2016. godine smanji deficit ispod 3 % BDP-a te su predložene ciljane vrijednosti od 4,6 % BDP-a u 2014. godini, 3,5 % BDP-a u 2015. godini i 2,7 % BDP-a u 2016. godini, što odgovara godišnjem poboljšanju strukturnog salda od 0,5 % BDP-a u 2014. godini, 0,9 % BDP-a u 2015. godini i 0,7 % BDP-a u 2016. godini. Kako bi se ostvarila predložena smanjenja deficita, Vijeće je pozvalo Hrvatsku da provede temeljitu reviziju proračunskih rashoda, poboljša naplatu poreznih obveza i unaprijedi institucionalni okvir javnih financija. Osim toga, predloženo je provođenje strukturnih reformi, posebice u pogledu nefleksibilnog tržišta rada i nepovoljnog poslovnog okruženja, kao i poboljšanje kvalitete javne uprave s ciljem promicanja potencijalnog rasta BDP-a.

Vijeće je utvrdilo rok do 30. travnja 2014. do kojeg Hrvatska treba izvijestiti o strategiji konsolidacije koju predviđa za postizanje preporučenih ciljeva.

 

Više: 

Vijeće pokreće postupak u slučaju prekomjernog deficita za Hrvatsku, Vijeće EU, 5646/14, 28. 1. 2014.

 
 
 
 travanj 2012.
 
U prvom polugodišnjem izvještaju o nadzoru ispunjavanja zadaća koje je Hrvatska dužna ispuniti do stupanja u punopravno članstvo EU, objavljenom 24. travnja 2012., Europska komisija navodi da je u većini područja Hrvatska postigla visoku razinu usklađenosti s pravnom stečevinom Unije, da su pripreme za članstvo uznapredovale, ali, s druge strane, zamjećuje stanovit broj pitanja u kojima Hrvatska mora uložiti dodatne napore.
Sadržaj izvještaja predstavljen je u nekoliko ključnih poglavlja što se odnose na nadzirana područja – Pravosuđe i temeljna prava, Pravdu, slobodu i sigurnost te Tržišno natjecanje.
Komisija zamjećuje napredak u području pravosuđa, no očekuje nastavak jačanja neovisnosti i učinkovitosti sudstva. Nastavljeno je procesuiranje ratnih zločina, izvršena su daljnja uhićenja, podignute optužnice i pokrenuti sudski postupci, uključujući postupak protiv bivšeg pomoćnika ministra unutarnjih poslova, kao i protiv dvojice bivših policajaca optuženih za ubijanje srpskih civila u selu Grubori.
Ipak, Komisija drži kako je suočavanje s nekažnjavanjem ratnih zločina za Hrvatsku još uvijek velik izazov, pogotovo stoga što većinu tek treba uspješno i do kraja procesuirati. U ovom segmentu Komisija naglašava i potrebu poduzimanja mjera za olakšavanje sudjelovanja svjedoka u postupku, posebice kada se radi o predmetima što su prebačeni na specijalizirana sudska vijieća.
Što se tiče Zakona o sprječavanju sukoba interesa, izražena je zabrinutost prvim koracima što ih je u tom smislu povukla hrvatska Vlada, što se prvenstveno odnosi na članstvo u nadzornim odborima javnih tvrtki. Komisija od hrvatske Vlade traži nultu toleranciju na korupciju, te ju poziva da uspostavi sustav koji će spriječiti pojavu korupcije u tvrtkama u državnom vlasništvu.
Što se tiče tržišnog natjecanja, Komisija potvrđuje napredak, spominjući očekivano potpisivanje ugovora o privatizaciji Brodosplita, te potrebu da Vlada čim prije pronađe novo rješenje za 3. Maj i Brodotrogir.
Također, Europska komisija u izvještaju izražava očekivanje da se hrvatska Vlada s njom o svim osjetljivim zakonima i potezima konzultira prije no što takve odluke donese, a ne tek nakon upozorenja.
U skladu s Člankom 36. Ugovora o pristupanju, Komisija će za Europski parlament i Vijeće pripremiti sveobuhvatan izvještaj o nadzoru, te ga objaviti u jesen 2012.

Mimica i Füle u Bruxellesu

U Bruxellesu se 17. travnja 2012. Neven Mimica, potpredsjednik hrvatske Vlade, sastao s povjerenikom Europske komisije Štefanom Füleom kako bi razgovarali o preostalim zadacima i pripremama za ulazak zemlje u članstvo Europske unije. Tom je prigodom povjerenik Füle istaknuo kako je “[…] ohrabren činjenicom što je Hrvatska nakon zatvaranja pristupnih pregovora u lipnju 2011. općenito nastavila postizati napredak u pripremama za članstvo. Predmet našeg današnjeg razgovora je i skori redoviti izvještaj o napretku što ga Komisija kani objaviti. Posebno smo se osvrnuli na pitanja vezana uz tržišno natjecanje, pravosuđe, temeljna prava te pravdu, slobodu i sigurnost”.

Zastupnici Hrvatskog sabora u Europskom parlamentu

Dvanaest zastupnika u Hrvatskom saboru preuzelo je ulogu promatrača u Europskom parlamentu u razdoblju do stupanja zemlje u punopravno članstvo u Uniji predviđeno za 1. srpnja 2013. godine, te sudjelovalo u plenarnom zasjedanju Parlamenta od 17. do 20. travnja 2012. Zastupnici će moći sudjelovati u sastancima odbora i političkih skupina, pri čemu - slijedom odredaba Pravilnika o radu Europskog parlamenta - imaju pravo istupati tj. govoriti, no neće imati pravo glasovanja i pravo da budu izabrani na pozicije unutar Parlamenta - sve dok svih 27 država članica EU i Europski parlament (koji je to već
učinio) ne ratificiraju pristupni Ugovor.
 
Više:
 
 
  
 
 
ožujak 2012.

Nakon što je Ustavni sud utvrdio da je referendum o ulasku u EU proveden u skladu sa Ustavom i zakonom, a Vlada poslala Prijedlog zakona Saboru, ispunjeni su uvjeti za potvrdu pristupnog ugovora u parlamentu, pa je tako nakon Slovačke, Mađarske, Bugarske, Italije i Malte, i Hrvatska 9. ožujka 2012. godine ratificirala Ugovor o pristupanju RH Europskoj uniji. Hrvatski sabor jednoglasno je, sa 136 glasova 'za', donio Zakon o potvrđivanju Ugovora. Nitko od prisutnih zastupnika nije bio protiv niti suzdržan. Za ratifikaciju je inače bila potrebna dvotrećinska većina glasova svih zastupnika. Sjednici su prisustvovali članovi Vlade predvođeni premijerom Zoranom Milanovićem te predstavnici diplomatskog zbora. 

 

siječanj 2012.

Unatoč razmjerno niskom izlasku građana (43,51%) na referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji 22. siječnja 2012., njegov pozitivan ishod Hrvatskoj je otvorio put do punopravnog članstva u EU. Tako će od 1. srpnja 2013. godine, nakon šestog kruga proširenja, Europska unija dobiti svoju 28. članicu. 

Takvom ishodu referenduma prethodila je na trenutke kaotična informacijska (kritičari bi rekli - tek propagandna) kampanja vlade koja je u velikoj mjeri propustila građane motivirati da u većem broju iziđu i izjasne se u korist europskog projekta, a u kombinaciji sa sve snažnijim, doduše loše artikuliranim i jednako nesuvislim glasovima euroskeptika – bolji rezultat teško da se mogao očekivati. 

Referendumu je prethodilo prosinačko potpisivanje pristupnog Ugovora, koji do 1. srpnja 2013. još mora proći postupak ratifikacije u hrvatskom, kao i u parlamentima 27 država članica EU. 

Što se tiče rješavanja graničnog spora sa Slovenijom, tim su se povodom 10. siječnja 2012. u Bruxellesu - na inicijativu Europske komisije - sastali Vesna Pusić, hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova, i Samuel Žbogar, slovenski ministrar vanjskih poslova, sa Stefanom Füleom, povjerenikom Europske komisije za proširenje. Sastanak je održan radi daljnjeg dogovora o provedbi Sporazuma o arbitraži što su ga Hrvatska i Slovenija potpisale u Stockholmu 4. studenog 2009. godine. Predmet razgovora bili su modaliteti za sastavljanje popisa i proces koji vodi do imenovanja članova arbitražnog suda. Slijedom odredaba Sporazuma o arbitraži, Europska komisija prihvatila je zadatak da sastavi popis kandidata s kojega bi dvije države sporazumno odabrale tri člana uključujući predsjednika Arbitražnog suda. Uz to, svaka će strana u sporu imenovati još jednog člana Suda tako da će on imati ukupno pet članova. Nakon što je Komisija predložila popis sudaca, dvije strane u sporu sporazumjele su se oko imena sudaca Arbitražnog suda: predsjednik Suda bit će Gilbert Guillaume, a dva člana s Komisijine liste su Bruno Simma i Vaughan Lowe

Više:

 

prosinac 2011.

Početkom prosinca 2011., Vijeće ministara zaključilo je da je Hrvatska postigla visoku razinu pripremljenosti za članstvo, no i dalje vidi prostor za poboljšanje i u tom smislu potiče Hrvatsku da nastavi ulagati trud u suočavanje s problemima u području  pravosuđa, temeljnih prava, slobode i sigurnosti te vezano uz politiku tržišnog natjecanja. Vijeće je tada također istaknulo nužnost dodatnih reformi radi povećanja međunarodne kompetitivnosti te intenziviranja gospodarske aktivnosti. Od Hrvatske se očekuje da odigra aktivnu ulogu u regionalnoj suradnji što uključuje povratak izbjeglica, pravosudnu suradnju kao i upravljanje granicama, te ju se potiče da nastavi rješavati preostale bilateralne i regionalne probleme. Vijeće je istaknulo nužnost daljnjeg nadzora nad ispunjavanjem obveza što ih je Hrvatska preuzela u razdoblju pregovora.

U nekim su područjima Hrvatska i Europska unija ispregovarale posebne uvjete radi integracije Hrvatske u Uniju. Najvažniji su oni vezani uz slobodno kretanje radnika, kapitala, politiku tržišnog natjecanja, financijske usluge, prijevoz i unutranje granice. U nekim su slučajevima za to dogovoreni prijelazni periodi, a trajanje ovisi o području. Radi se o tzv. zaštitnim klauzulama koje omogućuju Europskoj uniji da izgladi poteškoće vezane uz pristupanje.

 

Hrvatska je pristupni ugovor potpisala 9. prosinca 2011. godine u Bruxellesu. To su u njeno ime učinili hrvatski predsjednik Ivo Josipović i tadašnja predsjednica Vlade Jadranka Kosor. Očekivani datum punopravnog članstva je 1. srpnja 2013. godine, a do tada Ugovor o pristupanju treba dobiti potvrdu preostale 22 članice Europske unije.

 

 Više:

 

rujan 2011.

Na sastanku stalnih predstavnika država članica u Vijeću ministara EU-a održanom 13. rujna 2011. u Bruxellesu prihvaćena je engleska verzija teksta pristupnog ugovora Europske unije s Hrvatskom (dokument br. 14003/11 u registru Vijeća EU).  Prema najavljenoj proceduri tekst mora proći raspravu u Europskom parlamentu predviđenu za 14. studenoga u Odboru za vanjsku politiku, a 1. prosinca 2011. na plenarnoj sjednici Parlamenta, nakon čega bi Ugovor trebao biti potpisan, vjerojatno 9. prosinca, na summitu Europske unije. Englesku verziju Ugovora trebao bi 16. rujna u Zagreb donijeti poljski premijer Tusk i predati ju predsjednici Vlade RH Jadranki Kosor.

Potpisivanje Ugovora uoči parlamentarnih izbora, najavljenih za 4. prosinca 2011., nesumnjivo bi politički-propagandno išlo na ruku vladajućoj stranci, iako ima i onih koji smatraju da mnogobrojnim korupcijskim aferama kompromitiranoj Hrvatskoj demokratskoj zajednici u ovoj predizbornoj kampanji ne može pomoći čak ni stavljanje potpisa na tako važan dokument poput onog o pristupanju zemlje Europskoj uniji. 

Što se tiče raspoloženja građana o pristupu EU – rezultati istraživanja što ih je početkom rujna 2011. objavila Delegacija EU u Hrvatskoj, a za nju provela agencija Ipsos Puls, govore da bi 57% onih koji bi izišli na referendum dalo glas za pristupanje, dok bi 37% njih glasovalo protiv ulaska zemlje u EU. Čak 87% ispitanih ocjenjuje da su osrednje ili loše informirani o Europskoj uniji, a najviše ispitanika želi informacije o tome što je točno Hrvatska ispregovarala s EU, kao i o učincima članstva na gospodarsku situaciju i standard građana.

Informacijska kampanja što ju je prokrenula hrvatska Vlada, a u kojoj sudjeluju nadležna ministarstva – ponajprije vanjskih poslova i europskih integracija, te ostala tijela javne vlasti – još uvijek ne ostavlja dojam sinergije i jasne vizije, temeljitosti i stvarne namjere da se ljudima pruži nepristran uvid u činjenice. Spotovi, koje smo imali prigode vidjeti u medijima, na mnoge prije ostavljaju dojam neuke i objektivno kontraproduktivne reklame za pristupanje Hrvatske u članstvo EU-a, nego kao suvisao alat ozbiljne kampanje utemeljene na činjenicama i oblikovane razumljivim jezikom bez agresivno navijačkih tonova.

 
srpanj 2011. 

Nakon što su 30. lipnja 2011. napokon zaključeni pregovori s Europskom unijom, a Hrvatska dobila i okvirni datum ulaska u punopravno članstvo (1. srpnja 2013.), Vlada je u srpnju 2011. na svojim internetskim stranicama objavila pregovaračka stajališta temeljem kojih su vođeni pregovori s EU-om.

 

lipanj 2011. 

Na trinaestoj pristupnoj konferenciji između Europske unije i Hrvatske održanoj 30. lipnja 2011. u Bruxellesu Vijeće EU-a odlučilo je zaključiti pregovore s Hrvatskom.  Prethodno je Europska je komisija 10. lipnja 2011. najavila zatvaranje pregovora s Hrvatskom pri čemu je kao datum očekivanog ulaska zemlje u punopravno članstvo Europske unije najavljen 1. srpnja 2013. O tome je Europsko vijeće i formalno raspravljalo na sastanku održanom 23. i 24. lipnja 2011. u Bruxellesu. Hrvatska je dosad zatvorila 31 od ukupno 34 poglavlja o kojima se pregovara.

Početkom lipnja 2011., na trinaestom sastanku pretpristupne konferencije EU-HR, zatvoreno je Poglavlje 13 – Ribarstvo.

 
svibanj 2011.

Unatoč velikim očekivanjima s hrvatske strane vezano uz zatvaranje Poglavlja 23 o pravosuđu i temeljnim pravima, na sastanku održanom 23. i 24. svibnja 2011. u Bruxellesu Vijeće ministara vanjskih poslova EU-a nije bilo sklono zatvaranju spomenutog poglavlja s obzirom na rezerve što su ih neke države članice imale u odnosu na političku spremnost Hrvatske da riješi goruća pitanja što spadaju u to poglavlje poput primjerice korupcije ili procesuiranja ratnih zločina iz 1990-ih godina. Nekoliko država EU – uključujući Francusku, Nizozemsku i Veliku Britaniju – nije željelo ponoviti pogreške počinjene u slučaju Rumunjske i Bugarske, pa se zato spominjalo i uvođenje mehanizma nadzora napretka Hrvatske u ispunjavanju preostalih zadanih mjerila.

Više:  
travanj 2011.
U travnju 2011., na dvanaestom sastanku pristupne konferencije EU-HR, zatvorena su dva poglavlja – ono o poljoprivredi i ruralnom razvoju (Poglavlje 11) te Poglavlje 22 (Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata).  Čini se da je zatvaranje hrvatskih pregovora s Europskom unijom ponajprije politička odluka, s obzirom da je posve jasno kako ključna područja - što ih je Komisija u svojim izvješćima o napretku Hrvatske donedavno spominjala u kritičkom tonu - još uvijek vape za konkretnim reformama. 
Više:
prosinac 2010.

Što se tiče napretka Hrvatske u pregovorima s EU, na pristupnoj konferenciji održanoj 5. studenog 2010. u Bruxellesu (PRES/10/292) zatvorena su tri poglavlja – Sloboda kretanja kapitala (4), Prometna politika (14) i Institucije (34). Na pristupnoj konferenciji održanoj 22. prosinca 2010. (PRES/10/359) zatvorena su još tri poglavlja – Pravda, sloboda i sigurnost (24), Zaštita okoliša (27) i Vanjska, sigurnosna i obrambena politika (31).  Od početka pregovora 2005. Hrvatska je otvorila 34 od ukupno 35, a privremeno zatvorila 28 poglavlja, tako da bi pretpristupni pregovori uskoro mogli i završiti.

Iako bi se referendum o pristupanju zemlje Europskoj uniji po svoj prilici trebao održati u drugoj polovici ove godine, čini se kako s njegovim približavanjem opada potpora građana ulasku Hrvatske u EU. Prema nekim istraživanjima javnog mnijenja tek bi 38% građana glasalo za ulazak zemlje u EU, a 43% bi bilo protiv. Na promjenu takvog stanja Vlada će zasigurno pokušati utjecati intenziviranjem svojih aktivnosti u području informiranja kao i pokretanjem kampanje nakon koje bi građanima trebalo biti lakše donijeti odluku.

 

 
 
 
studeni 2010.

Europska je komisija 9. studenoga 2010. objavila Strategiju proširenja s glavnim izazovima za 2010. i 2011. godinu kao i izvješća o napretku svih država  kandidatkinja za članstvo u EU uključujući Hrvatsku.

U Izvješću o Hrvatskoj Komisija navodi kako je postignut napredak u mnogim područjima te kako Hrvatska nastavlja zadovoljavati političke kriterije. Međutim, dodatne je napore potrebno uložiti u području reforme pravosuđa i javne uprave te borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Posebno je istaknuto kako reforma državne uprave  pokazuje ograničenu razinu napretka zbog pretjerano složenih procedura, politizacije i nekvalitetnog upravljanja ljudskim potencijalima. Ističe se kako je u području sudstva poseban problem nekažnjavanje zločina počinjenih protiv Srba te kako mnogi od tih zločina nisu valjano istraženi. Što se tiče ekonomskog kriterija, Hrvatska je ocijenjena kao funkcionalna tržišna ekonomija. Ipak, zahvaćena svjetskom ekonomskom i financijskom krizom Hrvatska nije doživjela značajniji oporavak te su porasli nezaposlensost i javni dug.U Izvješću se posebno napominje kako je veliku ulogu u očuvanju monetarne stabilnosti imala Hrvatska narodna banka. U konačnici, Komisija zamjećuje poboljšanje spospobnosti Hrvatske da preuzme obveze koje nosi članstvo u Uniji kao i napredak u pripremama za zadovoljavanje uvjeta koje nameće EU. Također, ostvarena je dostatna razina usklađenosti s pravnom stečevinom Unije u većini područja. Za ovo Izvješće o napretku navodi se kako bi moglo za Hrvatsku biti posljednje, budući da je ocijenjeno najpovljnijim do sada.

 
rujan 2010.

Na sastanku Pristupne konferencije održanom 27. srpnja 2010., Europska unija i Hrvatska postigle su dogovor oko privremenog zatvaranja poglavlja Financijska kontrola i Sigurnost hrane.

Od početka pregovora 2005. godine, otvoreno je 32, od čega je 22 poglavlja privremeno zatvoreno. Sastankom je predsjedao veleposlanik De Ruyt, stalni predstavnik Belgije, koji je predvodio delegaciju Europske unije, uz Michaela Leigha, direktora Opće uprave za Proširenje koji je predstavljao Europsku komisiju.G. Leigh istaknuo je kako će u nadolazećem razdoblju biti riječi o nekoliko teških poglavlja – poput onih što imaju financijske implikacije, uključujući

Tržišno natjecanje te Pravosuđe i temeljna prava, pri čemu je jasno kako će dinamiku pregovora u tom smislu određivati sama Hrvatska od koje se očekuje pravovremeno ispunjavanje zadanih mjerila.

Više: Vijeće EU: PRES/10/214, 27.7.2010.

 

lipanj 2010.

Nakon višemjesečnih intenzivnih priprema, u Briselu je 30. lipnja 2010. održan deseti sastanak međuvladine konferencije EU-a i Hrvatske. Otvorena su tri posljednja skenirana pregovaračka poglavlja – Tržišno natjecanje (poglavlje 8), Pravosuđe i temeljna prava (poglavlje 23) i Vanjska, sigurnosna i obrambena politika (poglavlje 31) čime je učinjen značajan iskorak u procesu približavanja Hrvatske punopravnom članstvu.

Osim toga, privremeno su zatvorena dva poglavlja – Javne nabavke (5) i Porezna politika (16), dok je na ministarskoj razini potvrđeno privremeno zatvaranje poglavlja Sloboda kretanja roba (1) i otvaranje poglavlja Ribarstvo (13) i Zaštita okoliša (27). Naglašeno je kako će Europska unija osobitu pozornost posvetiti nadzoru specifičnih pitanja navedenih u zajedničkim stajalištima i na taj način nastojati utjecati na temeljitu provedbu i primjenu aquis-a Europske unije. Više: PRES/10/196, 30.6.2010. 

Na svojoj 18. sjednici održanoj 16. lipnja 2010. Hrvatski je sabor usvojio ustavne promjene koje među ostalim, omogućuju prilagodbu pravnoj stečevini Europske unije i dovršetak pristupnih pregovora.
Početkom lipnja u Sloveniji je održan referendum vezan uz arbitražni sporazum s Hrvatskom – sa ipak pozitivnim ishodom što je dalo novi vjetar u leđa slovensko-hrvatskim odnosima i omogućilo nastavak napretka Hrvatske prema članstvu u EU.
Predsjednik Europske komisije Barroso s odobravanjem je dočekao iskaz slovenskog naroda o tom pitanju smatrajući da je time otvoren put za konačno rješavanje slovensko-hrvatskog graničnog spora.

 
travanj 2010.

Tijekom službenog posjeta Bosni i Hercegovini sredinom travnja 2010. predsjednik RH Ivo Josipović izrazio je žaljenje zbog zločina počinjenih u BiH u razdoblju od 1992. do 1995., ističući potrebu bliske suradnje svih država i naroda u regiji. Čelnici Europske unije pozitivno su ocijenili istup predsjednika Josipovića navodeći kako se radi o iznimno važnom koraku što doprinosi poboljšanju odnosa ne samo između Hrvatske i BiH, već i među svim državama regije.

 
ožujak 2010.

 

Predsjednik Ivo Josipović posjetio je 4. i 5. ožujka 2010. Brisel gdje se sastao s predsjednikom Europskog parlamenta Jerzyem Buzekom, predsjednikom Europske komisije Barrosom (SPEECH/10/70) i predsjednikom Europskog vijeća Hermanom van Rompuyem (PCE 45/10). 

 
 veljača 2010.


U Briselu je 19. veljače 2010. održana međuvladina konferencija između Hrvatske i Europske unije (PRES/10/35) na kojoj su otvorena dva nova poglavlja pregovora – poglavlje 13 - Ribarstvo i poglavlje 27 – Zaštita okoliša. Od početka pregovora 3. listopada 2005. otvoreno je ukupno 30 poglavlja, a 17 ih je privremeno zatvoreno. Europski je parlament na plenarnoj sjednici održanoj 10. veljače 2010. u Strasbourgu usvojio rezoluciju (B7-0067/2010) kojom pozitivno ocjenjuje napore Hrvatske na ispunjavanju kriterija za članstvo u EU. 

Nizozemska je 12. veljače povukla blokadu poglavlja Pravosuđe i temeljna prava, čime je nakon godinu dana stanke omogućen nastavak pregovora u tom poglavlju. Poglavlje je bilo blokirano zbog nedovoljne suradnje Zagreba s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu.

 

 

Sveučilište u Zagrebu
Pravni fakultet 
Trg maršala Tita 14/I, Zagreb
T: 01/ 45 64 309 ; 01/ 48 30 596
F: 01/ 45 64 030
E: dekanat@pravo.hr 
W: http://www.pravo.unizg.hr/

Knjižnica Pravnog fakulteta u Zagrebu
Europski dokumentacijski centar - EDC
Trg maršala Tita 14/I, Zagreb

T: 01/ 45 64 314

E: eu-info@pravo.hr

W: www.euinfo.pravo.hr

Copyright © 2011 - Informacijski centar za europsko pravo 'EU i' | Sva prava pridržana
Site by idoneus d.o.o.
Pretraga euinfo.pravo.hr: